Njemačka vojska se u novembru povlači iz BiH jer smatra da su policijske i vojne snage BiH sposobne da same brinu o svojoj bezbjednosti, otkrili su njemački mediji tajno pismo Gvide Vestervelea, njemačkog ministra spoljnih poslova, i Tomasa Maicira, ministra odbrane.

Stjuart Kantelou, portparol EUFOR-a, indirektno nam je potvrdio tačnost pisanja njemačkih medija.

"To pitanje u stvari nije za EUFOR nego prije za njemačku vladu i njemački narod. Njihova odluka neće imati nikakav uticaj na naše dnevne operativne aktivnosti jer je njihov vojni udio veoma malen i ni na koji način ne može imati uticaj na plan i misiju koju EUFOR obavlja", istakao je on.

Trenutno Njemačka u BiH ima desetak vojnika, a ukupno u našoj državi u sklopu EUFOR-a trenutno je angažovano 1.200 vojnika.

Njemački mediji pišu da je ova odluka ipak puno ozbiljnija jer postoje veliki otpori smanjenju stranog prisustva u BiH, te da je Njemačka ovom odlukom, koju je donijela bez konsultacija s ostalima, poslala važnu poruku. Njemački ugledni dnevnik "Frankfurter Rundschau", na primjer, smatra da je ova odluka loša i da njome Njemačka "okreće leđa BiH".

"Ne trebaju nam jednostrani potezi, nego zajednička strategija pod pokroviteljstvom UN-a. Samo tako misiju u BiH možemo završiti uspješno. Smeta nam ovaj stav Njemačke: 'Mi idemo i želimo da i ostali idu takođe'", navodi FR izjavu anonimnog visokog funkcionera EU.

Miloš Šolaja, analitičar iz Banjaluke, kaže da ne treba pridavati pažnju anonimnim izvorima iza kojih se obično kriju razni interesi. On se slaže da ova odluka ima mnogo veću političku težinu od vojne.

"Svako njemačko prisustvo u međunarodnim aktivnostima daje određenu težinu i uvijek svi nekako žele da u nekoj aktivnosti učestvuje i Njemačka. Ali ovo može da znači i da je Njemačka u svojoj politici vrlo praktična. Možda su procijenili da njihov kontingent nije toliko bitan. Ne mislim da će BiH okrenuti leđa", rekao je Šolaja.

Armin Kržalić, sarajevski analitičar za bezbjednost, ističe da ova odluka nije iznenađujuća, ako se zna da je pravac i strategija međunarodne zajednice smanjenje vojnog prisustva u BiH.

"Njemačka vlada je sigurno imala u vidu i ekonomsku krizu, ali i uspješnu reformu sigurnosnog sektora u BiH. Procijenila je da njihove trupe više nisu potrebne u BiH", istakao je on i dodao da je ovo i poruka bh. vlastima da ubrzaju posao na evroatlantskim integracijama.

I Dušanka Majkić, član Komisije za bezbjednost bh. parlamenta iz SNSD-a, misli da je ova njemačka odluka poruka svima ostalima.

"Njemačka je rekla ostalima: 'Vi bacajte vaš novac ako hoćete, ali mi kao racionalni i štedljivi ne želimo više to da radimo'", smatra Majkićeva.

Mehmed Bradarić, član iste komisije iz SDP-a, se slaže s konstatacijom da više nema nužde da u BiH ostanu međunarodne snage.

"Ako je to tačno, onda mislim da je ovo jako dobro. Šalje se poruka da se situacija smiruje i nema one potrebe kakve je bilo prije deset ili više godina", mišljenja je Bradarić.

I Veso Vegar iz HDZ 1990 smatra da, iako je BiH i dalje u krizi, ta kriza nije takva da je može rješavati vojska.

Amir Zukić, generalni sekretar SDA, ističe da ova odluka nije dobra ako nije donesena uz konsultacije s ostalima u međunarodnoj zajednici.

"Stanje u BiH jeste mirno, ali mislim da je prisustvo međunarodnih vojnih snaga i dalje nužno i neophodno. Njemačka nikad u svojoj politici nije okrenula leđa BiH i razlozi mogu jedino biti ekonomski", kaže on.

Nenad Stevandić, predsjednik Odbora za bezbjednost Narodne skupštine RS, kaže da je Njemačka ovaj potez povukla na bazi realnosti i da su potpuno svjesni da više nema potrebe da Njemačka arbitrira.

"Jedna od uloga međunarodnih vojnih snaga je bila u arbitriranju između snaga u BiH. Pošto tih problema evidentno više nema i pošto je ambijent stabilan, oni su povukli racionalnan potez", istakao je Stevandić.

Ivo Miro Jović, član HDZ BiH i bivši član Predsjedništva BiH, je rekao da je Njemačka u svojoj odluci bila rukovođena ekonomskim razlozima.

"Svaka vojska je ekonomska stavka, a posebno u recesiono vrijeme, kad se silne milijarde dotiskavaju gaseći finansijske požare diljem Grčke, Portugala ili Španjolske", rekao je Jović. Prema njegovom mišljenju, BiH i dalje ima neriješene etničke probleme, ali ova odluka na njihovo rješavanje ne može uticati.

(www.rsplaneta.com / Nezavisne Novine)