Dok Žarko Primorac procjenjuje da Hrvatsku u idućoj godini, ako nova Vlada spasi kreditini rejting i provede neophodne mjere, očekuje rast BDP-a između jedan i 1,5 odsto, Ljubo Jurčić smatra da je predviđanje Svjetske banke o padu BDP-a za jedan odsto još i optimistično

Uroš Dujšin sa druge strane tvrdi da će globalna kriza završiti tek 2018. godine, što za Hrvatsku znači stravične posljedice.

Primorac je izrazio iznenađenje nedavnom prognozom Svjetske banke o jedanpostotnom padu BDP-a i njenim zahtjevima za "bolnim rezovima", istakavši kako se niko nikad nije izvukao iz krize samo s restrikcijama.

Vlada treba iskoristiti optimizam koji donose ulazak u EU i promjena vlasti, riješiti problem nelikvidnosti i ubrizgati nešto svježeg novca u hrvatsku privredu kojim će finansirati rast izvoza, poljoprivredu, turizam, te malo i srednje preduzetništvo.

Banke moraju povećati kreditiranje preduzetništva, pa će u tom slučaju BDP ipak rasti, uprkos pogoršanju spoljnog okruženja, smatra Primorac.

No, Ljubo Jurčić, koji je i ove godine, drugi puta za redom, dobio nagradu "Gorazd Nikić" za ekonomskog analitičara godine, upozorava da Hrvatska nema šta izvoziti, a u 2012. biće "još manje proizvoda i još manje kompanija koje proizvode".

Iduće godine EU će doživiti ekonomski pad zbog čega će stagnirati naš izvoz a turistička potrošnja će biti manja, industrija nam već dugo stagnira, pa nam ostaje samo poljoprivreda, čiji pak uspjeh zavisi o vremenu.

Već godinama imamo pogrešan model ekonomske politike zbog kojeg nam preko 500.000 radno sposobnih ljudi ne radi, a sve reforme svode se samo na preinačenja unutar takvog modela, kaže Jurčić.

I on se slaže da riješenje nije samo u rezanju troškova već u podsticanju zapošljavanja i proizvodnje, te ističe da hrvatska privreda ipak najviše zavisi od hrvatske Vlade, a ne od MMF-a i Svjetske banke.

"Poslovna očekivanja 2012." ove su godine blago optimističnija nego lani, što pokazuje prosječna ocjena od 2,31 koja je nešto bolja od lanjskih 1,99. U anketi Privrednog vjesnika učestvovale su 442 kompanije na koje otpada 15 odsto ostvarenog ukupnog prihoda, a zapošljavaju 17 odsto od ukupno zaposlenih u firmama.

Takvu ocjenu potvrdili su i prisutni preduzetnici, poput vlasnika Orbico Branko Roglić koji očekuje da nova Vlada uspostavi ravnotežu između javnog sektora i realne ekonomije, te započne restrukturiranje javnih i državnih preduzeća.

Roglić priznaje da preduzetnici snose veliki dio odgovornosti za loše stanje jer mnogi nisu iskoristili kredite za razvijanje poslova nego za poboljšanje vlastitog imidža, kupujući skupe automobile, jahte i slično.

Izvršni potpredsjednik Agrokora Damir Kuštrak optimista je što se tiče njegove kompanije budući da će ovu godinu završiti "blizu dvocifrenog rasta", a iduće godine očekuje još bolje rezultate, no za hrvatsku ekonomiju najbitniji je odgovor na pitanje što će biti generator rasta.

Hrvatska još uvijek ima veliku državnu imovinu koja je slabo iskorišćena, a za rast su ključne investicije - domaće, strane, privatne i javne, kaže Kuštrak koji smatra da će u vezi toga najvažniju ulogu odigrati banke, jer su kompanije svjesne što moraju učiniti za podizanje konkurentnosti.

(www.rsplaneta.com / B92)